
Životinje u Hrvatskoj: morski psi, zmije, škorpioni, meduze – i dupini
Mnogi gosti se prije odmora pitaju: ima li u Hrvatskoj opasnih životinja? Kratki odgovor: ozbiljne opasnosti su vrlo rijetke. Uz nekoliko jednostavnih pravila dobro si pripremljen na kopnu i u moru. A uz malo sreće vidjet ćeš i dupine.
Morski psi u Jadranu
U Jadranu živi oko 30 vrsta morskih pasa, mnoge samo kao rijetki gosti. Samo vrlo malo vrsta uopće može biti opasno za ljude, primjerice veliki bijeli morski pas. Susreti su iznimno rijetki. Posljednji dokumentirani napad u Hrvatskoj bio je 2008. kod Visa – podvodni ribolovac ugrizen je za nogu i preživio je. Posljednji smrtonosni napad bio je prije više od 50 godina (1974.). Za kupače je rizik iznimno malen. Mnoge vrste morskih pasa u Jadranu i same su ugrožene i zaštićene.
Zmije
U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Planinski žutokrug živi samo visoko u planinama. Na Krku je zabilježen poskok, ali nije čest. Na Cresu i Lošinju nije pouzdano potvrđen. Većina zmija koje vidiš su bezopasne. Sve zmije u Hrvatskoj su zaštićene.
Kako izbjeći ugriz: na planinarskim stazama nosi čvrstu obuću i duge hlače, ne posezaj rukom ispod kamenja ili u pukotine zidova i ostavi zmije na miru – gotovo uvijek same pobjegnu.
Kod ugriza: ostani miran, umiri ruku ili nogu, skini prstenje i usku odjeću i odmah potraži liječničku pomoć (hitni broj 112 ili hitna pomoć 194). Ranu ne reži i ne isisavaj. Postoji protuotrov.
Škorpioni
U Hrvatskoj žive samo mali škorpioni roda Euscorpius, uglavnom uz obalu – ponekad i u kućama. Plašljivi su i ubodu samo ako ih nagaziš ili ako dospiju u odjeću ili obuću. Ubod boli, ali je usporediv s ubodom ose i nije opasan po život. Savjet: prije oblačenja istresi cipele i ručnike. Inače, 2022. godine s Krka je znanstveno opisana posebna špiljska vrsta škorpiona: Alpiscorpius liburnicus.
Morski ježinci
Morski ježinci vrlo su česti na stjenovitim mjestima. Nisu otrovni, ali im se bodlje lako lome i bole. Cipele za more zato su najbolja zaštita. Ako ti bodlja ostane u koži, površinske bodlje pažljivo izvuci. Topla voda (najviše 45 °C) ublažava bol, a kupke s octom mogu otopiti sitne ostatke. Duboke bodlje, osobito uz zglobove, ili bol koja ne prolazi nakon nekoliko dana treba pokazati liječniku.
Meduze
Najjače žari mjesečinka (Pelagia noctiluca), koje nekih godina ima više. Druge meduze, poput velike plućaste meduze, žare samo slabo. Kod opeklina: izađi iz vode, mjesto isperi morskom vodom (ne slatkom), ostatke krakova pažljivo ukloni pincetom ili karticom i ne trljaj. Ocat se kod mjesečinke ne preporučuje jer može pojačati bol. Hlađenje pomaže, ali bez leda izravno na kožu. Kod otežanog disanja, oticanja lica, povraćanja ili vrtoglavice odmah nazovi 112.
Pauk
Pauci su male ribe koje se zakopavaju u pjeskovito dno. Nagaziti njihove bodlje vrlo je bolno. I ovdje pomažu cipele za more. Prva pomoć: ubodeno mjesto drži u vodi što toplijoj koliko možeš podnijeti (oko 40 do 45 °C) – temperaturu prvo provjeri zdravom rukom – dok bol ne popusti, zatim idi liječniku.
Dupini u Kvarneru
A sada najljepši dio: u Kvarneru živi stalna skupina dobrih dupina. Oko Cresa i Lošinja istraživači su 2024. izbrojili oko 230 životinja. Institut Plavi svijet proučava ih od 1987. – jedno od najdužih istraživanja dupina u Sredozemlju. U Lošinjskom edukacijskom centru o moru u Velom Lošinju možeš saznati više o njima. More oko Cresa i Lošinja je zbog dupina područje ekološke mreže Natura 2000. U Hrvatskoj je dobri dupin svrstan u ugrožene vrste.
Kod Krka dupine vidiš samo povremeno, njihovo glavno područje je oko Cresa i Lošinja. Ako dupine vidiš s broda, vrijede jasna pravila: približi se polako i bočno, nikad sprijeda ili straga, drži udaljenost od najmanje 50 metara, plovi usporedno, udalji se od mladunaca i ostani najviše 30 minuta. Životinje nikad ne diraj i ne progoni – to je zabranjeno.
Bjeloglavi supovi na Cresu
Bjeloglavi supovi gnijezde se na Cresu te na liticama Krka i malih otoka Prvića i Plavnika. U Belom na Cresu nalazi se centar za oporavak ovih velikih ptica. Mladi supovi ponekad padnu u more: ako vidiš supa u vodi, prijavi to na 112. Brodom uz litice gdje se gnijezde vozi polako i drži razmak.
Hitni brojevi
Opći hitni broj: 112. Hitna pomoć: 194. Spašavanje na moru: 195. U Hello Krk planeru putovanja pod „Moj odmor“ naći ćeš i najbližu ljekarnu i ambulantu.